U petak, 12.01.2018. godine s početkom u 18 sati u organizaciji BZK Preporod Brčko distrikt BiH u Domu Islahijeta održana je Javna tribina na temu “Arapsko proljeće, palestinska zima i aktuelni Iran”. Gost predavač bio je Zlatko Dizdarević, bosanskohercegovački novinar, pisac i diplomata. Moderator Javne tribine bio je Nermin Hodžić, profesor islamske filozofije iz Sarajeva. Dizdarević je u prvome dijelu govorio o svom skoro četrdesetogodišnjem iskustvu bavljenja Bliskim istokom, što u svojstvu novinara što u svojstvu diplomate. Ta kombinacija dvije različite perspektive uz činjenicu da je u tom dijelu svijeta živio više godina omogućila mu je uvide u tamošnje prilike koji se značajno razlikuju od onoga što imamo priliku saznati putem mainstream medija danas. Govoreći o odnosu Zapada prema Istoku – u ovom slučaju Bliskom istoku, Dizdarević je svoj osvrt ograničio na zadnjih stotinjak godina, odnosno razdoblje od Sajks-Piko sporazuma. Po Dizdareviću, u ovom stogodišnjem razdoblju se politika Zapada prema Bliskom istoku može pojednostavljeno svesti na nekoliko osnovnih principa: eksploatacija energetskih i drugih resursa uz što manje troškove i onemogućavanje emancipacije i progresa, odnosno razvoja srednje klase. Ovakve politike dovele su do stanja u kojem se danas taj dio svijeta nalazi. Danas u ovom dijelu svijeta svjedočimo potpunom urušavanju temeljnih principa Povelje UN-a i Povelje o općim pravima i slobodama čovjeka. Čak se upravo pojam ljudskih prava danas najviše zloupotrebljava i pod plaštom zaštite ljudskih prava i širenja tobožnje demokratije poduzimaju se vojne i ine intervencije velikih sila. U tom kontekstu, prema Dizdareviću, treba posmatrati i tzv. Arapsko proljeće koje je rezultiralo stotinama hiljada mrtvih i potpunom destrukcijom i svekolikom osakaćenosti nekoliko bliskoistočnih država. U nastavku je bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj, a onda i u Jordanu (akreditiran i za Libanon, Irak i Siriju), podsjetio na sam razvoj događaja na početku sirijske krize nudeći vlastito svjedočenje kao neko ko je prvih dana demonstracija u Deri lično gledao šta se ustvari tamo dešavalo, a što je, kako je rekao, itekako drugačije od onoga što su globalne medijske mreže tih dana nudile kao istinu o Siriji. Podsjetio je i na energetsku i finansijsku pozadinu rušenja Gadafijeva režima u Libiji, ali i spomenute sirijske krize koja još traje. Po njegovom mišljenju do ponavljanja libijskog scenarija u Siriji u smislu brzog pada Asadovog režima, nije došlo iz više razloga. Jedan od njih je svakako i izravna podrška Rusije, ali i Irana, te, također, nespremnost SAD-a da pokrenu izravnu vojnu intervenciju. Apsurdno je, kako kaže Dizdarević, da je već duže vrijeme kao moguće rješenje sirijske krize “na stolu” i neka vrsta sirijskog “Dejtona” po uzoru na ovaj naš bosanski. Kao posebno bolno, goruće i težišno pitanje svekolike bliskoistočne krize Dizdarević je istaknuo palestinsko pitanje u vezi s kojim je, kako je rekao, usvojeno najviše neimplementiranih rezolucija OUN-a u povijesti ove organizacije. Najaktuelnija tema u vezi s palestinskim pitanjem je svakako potpisivanje ukaza američkog predsjednika o Jeruzalemu kao izraelskom glavnom gradu odnosno premještanju američke ambasade iz Tel Aviva u ovu kolijevku i svetište tri velike svjetske monoteističke religije. Jeruzalem je, kazao je Dizdarević, globalno a nikako samo izraelsko-arapsko ili jevrejsko-muslimansko pitanje. Osvrćući se na najnovija “dešavanja naroda” u Iranu, ambasador Dizdarević je podsjetio na sam početak mirnih protesta u Mašhadu koji su se onda, prerastajući u nasilne demonstracije, proširili i na druge iranske gradove. Po njemu je ova situacija uzrokovana i unutarnjim i vanjskim faktorima. Od unutarnjih je spomenuo nezadovoljstvo ekonomskom situacijom ali i političke podjele između konzervativne i reformističke struje, a od vanjskih stalno nastojanje da se Iran destabilizira jer, po njegovim protivnicima on predstavlja prijetnju Izraelu kao jedinoj regionalnoj atomskoj sili; a Iran je razvio potencijale neophodne za ulazak u atomski klub, što je za Izrael nedopustivo. Također je mnogima trn u oku sve veći geopolitički utjecaj Irana u regiji. Na pitanje može li se u Iranu ponoviti sirijski ili neki sličan scenarij Dizdarević je, uz opravdane kritike na račun tamošnjeg konzervativizma, podcrtao snagu progresivnih i reformističkih snaga te kulturno-civilizacijski i intelektualni kapacitet kojeg ova zemlja posjeduje, ocjenjujući da će se po njegovom mišljenju očuvati stabilnost Irana na progresivnom kursu. Zlatko Dizdarević je novinar i diplomata. Bio je urednik sarajevskog Oslobođenja i dugogodišnji dopisnik sa Bliskog istoka, glavni urednik sedmičnika Svijet i Nedjelja. Bio je ambasador BiH u Hrvatskoj, Jordanu, Iraku, Siriji i Libanu. Autor je osam knjiga, objavljenih u više zemalja Evrope, SAD-a i Latinskoj Americi..