U subotu, 5. decembra 2015.g. u Domu Islahijeta, u saradnji brčanskog Preporoda, Međunarodnog foruma Bosna -Centar za strateške studije i Izdavačke kuće Dobra knjiga, održana je Javna rasprava uz knjigu "Politike kulturnog rasizma", autora Nerina Dizdara.

O knjizi su govorili fra Mile Babić, Senadin Lavić, Rusmir Mahmutćehajić, Izedin Šikalo i autor.

"Glas Nerina Dizdara već je čut u bosanskim raspravljanjima o odnosima društvenog poretka i angažiranog pojedinca, što jesu politeia društva i politeia duše. Evo sada toga glasa u obliku pisane rasprave o politikama kulturnog rasizma u bosanskoj zbilji.Nerin Dizdar je 1991. godine kao jedanaestogodišnji dječak morao, zajedno s majkom, bratom i sugrađanima, izbjeći iz Stoca, svog rodnog grada. Tamo su ostali njegov otac i amidža s ostalima u namjeri da brane i sačuvaju svoj grad. Ali u takvoj namjeri zatočeni su u Dretelju, koncentracijskome logoru. Kada je 1993. godine ponovno vidio svoga oca u logoru hrvatskogaotočića Badija, više to nije bio onaj čovjek kojeg je ostavio u Stocu, već do pred smrt izmučena i zastrašujuća utvara. Iza njih je bio užas ubijenih, prognanih i poniženih ljudi, razoreni i spaljeni grad. Svima njima tada nametnut je samo jedan izbor: prihvatanje nemogućnosti povratka u Bosnu i nužnost konačnog progonstva, tamo negdje i nepovratno. Izbjegli su u Sjedinjene Američke Države. U tamošnjem iskustvu otkrili su zajedno da nigdje nema utočišta u bježanju od sebe do u sebe. Zato su se odlučili vratiti u Bosnu, pa kakvu god to žrtvu nametalo. Ali, u posve razoreni i spaljeni Stolac, tamo gdje su kroz stoljeća živjeli njihovi preci, mogli su se vratiti tek 2001. godine, i to na užasavajuća zgarišta i ruševine, u tešku borbu za obranu osnovnih prava na život. U toj patnji nastala je odlučna volja Nerina Dizdara da misli, govori i radi protiv svih unutarnjih i vanjskih stanja koja su uzrokovana progonjenjima, ubijanjima i ponižavanjima, da pripada vjeri u veliku bosansku budućnost. Uspravio se u svojoj ljudskosti i nepokolebljivo odlučio svjedočiti i braniti najuzvišenije pologe bosanske budućnosti – mogućnost otkrivanja i snaženja ljudskosti u nužnosti različitih puteva prema Jednom. Ovom knjigom predstavlja se u toj svojoj razboritoj, smirenoj i nepopustljivoj odlučnosti."

fra Mile Babić

Biografija Nerin Dizdar:

Rođen u Stocu 03.05.1981. godine gdje je pohađao osnovnu školu Hamid Dizdar. 1999. godine maturirao na Gimnaziji u Mostaru, a zvanje profesora engleskog jezika i književnosti stekao na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić" u Mostaru. 2011. godine stekao zvanje magistra lingvistike na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru. Doktorant na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Viši je asistent na Odsjeku za engleski jezik i književnost matičnog Fakulteta humanističkih nauka. Od 2004 - 2010. obnašao dužnost predsjednika udruženja Forum mladih iz Stoca. Svršenik Škole političkog liderstva Vijeća Evrope iz 2009. godine. 2010. godine izabran za zastupnika u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, te do 2014. godine obnašao dužnost predsjednika skupštinske Komisije za obrazovanje, kulturu, sport i mlade. Trenutno uposlen kao savjetnik direktora Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom FBiH. Autor je više naučnih i stručnih radova, sa naglaskom na sociolingvistička i pragmatska istraživanja različitih formi jezičkih iskaza u bosanskom društvu, te u društvima engleskog govornog područja. Politike kulturnog rasizma prva je autorska knjiga Nerina Dizdara.
Od 2006. godine oženjen suprugom Jadrankom. Otac troje djece. Nastanjen u Stocu.