U petak, 20.01.2017. godine s početkom u 19 h, u Domu kulture, održana je promocija djela Mesnevija Dželaluddina Rumija koje je s perzijskog preveo i komentarisao Ahmed O. Mešić. Organizatori večeri bili su BZK „Preporod“ Brčko distrikt BiH i Medžlis Islamske zajednice Brčko.
O Dželaluddinu Rumiju, Mesneviji, šejhu Ahmedu Mešiću govorili su: 
Prof.dr. Izet Zikjri Pajević
Dr. Sead-ef. Seljubac
Doc.dr. Elvir Musić,
Moderatorica večeri bila je Azra Hasanović, prof.
Rumijeva Mesnevija u prijevodu i s komentarom Ahmeda Mešića
Mesnevija je najvažnije djelo najvećeg i najpoznatijeg, genijalnog, nedostižnog, nenadmašnog umjetnika, pjesnika, mislioca i filozofa pjesnika i sufije Dželaluddina Rumija. Dželaluddin Muhammed Rumi, muslimanski alim, teolog, pravnik, filozof, pjesnik i sufija, rođen je 1207. u Belh u Afganistanu. Najveći i najplodonosniji dio života proveo je u Konji, gdje je i umro 1273. Mnogi kako muslimanski tako i nemuslimnski učenjaci i kritičari, Rumija smatraju, najvećim sufijskim ili mističkim pjesnikom svih vremena i svih naroda. Tokom svog života Dželaluddin Rumi iznjedrio je preko 70.000 stihova nesvakidašnje ljepote, duhovne i intelektualne dubine i mnogostrukog značenja i značaja. Njegova Mesnevija, djelo koje se sastoji od 6 tomova, jedna je velika rijeka mudrosti čiji svaki od 25.000 stihova sadrži najviši nivo uzvišenih saznanja i nemoguće je da se među djelima koja su napisala ljudska pera, nađe djelo slično Mesnevi-šerifu. 
Sam hazreti Mevlana za svoju Mesneviju kaže: „Ona je izvor izvorovih izvora vjere o otkrivanju tajni za stizanje konačnom cilju (do Božije Milosti), jasnom (potpunom) saznanju i vjerovanju... Ovo je lijek za srca, ovo je razgaljivanje tuge, ovo je otkrivač (tumač) Kur'ana, ovo je obilje nafake, ovo je popravljanje morala i ponašanja (ljudi).“ 
Sredinom 2016. godine, u izdanju Behram-begove medrese u Tuzli, objavljen je dugo i brižljivo rađeni prijevod dijela Mesnevije na bosanski jezik, u tri toma, na 2.320 stranica. Oko 7.000 stihova prvog i polovine drugog dijela Mesnevije preveo je rahmetli šejh Ahmed Mešić, potkrepljujući svaki od tih stihova značajnim komentarom koji te stihove pojašnjava i upućuje na poruke koje se u njima kriju. 
Šejh Ahmed ef. Mešić (1916. – 1994.) bio je imam, šerijatski sudija, alim, nakšibendijski šejh, profesor orijentalnih jezika, pokretač i preporoditelj tesavvufa u Tuzli i dugogodišnji prevoditelj, tumač i kazivač Mesnevije.
Pored prijevoda i obilnog komentara bejtova Mesnevije, dodatna vrijednost ovog monumentalnog djela jesu vrlo značajni predgovori, pogovori, uvodi i stručni radovi šejha Ahmeda Mešića, dr. Muhammeda Kefafija, prevodioca Mesnevije na arapski jezik, te samog Dželaluddina Rumija. Na kraju trećeg toma nalazi se i specijalni prilog, svojevrsna knjiga u knjizi pod nazivom Kako postati derviš, koja pored vrlo preciznih i konkretnih odgovora šejha Ahmeda Mešića na ovo pitanje, donosi niz faksimila originalnih dokumenata koji svjedoče o nastanku savremene tesavvufske historije u Tuzli, a u kojoj posebno mjesto zauzima pokretanje Katedre za Mesneviju, 1990. godine. 
„Cilj je cjelokupnog ovog ogromnog spjeva da podsjeti čovjeka, da ga nauči da želi, da traži ašk, ljubav prema svome Voljenome, a taj Voljeni za čovjeka treba da bude samo Allah, Vječni, Kojeg neće nikad nestati, a ne neka prolazna materijalna i druga blaga i dobra. Jer, ko iskreno voli Allaha, i Allah zavoli njega. Tako nas naš Mevlana, (naš duhovni učitelj) Dželaluddina Rumi, stopu po stopu, polahko, ali sigurno uvodi u krug, u halku zaljubljenika – ašika u Allaha, dželle šanuhu.“ Šejh Ahmed Mešić

Video snimak promocije možete pogledati na našem youtube kanalu: https://www.youtube.com/watch?v=uYiRUnW0S4c