Ljubaznošću našeg sugrađanina, poštovanog Vedada Hadžimusića, u posjedu smo jedne od najvrjednijih fotografija koja svjedoči o drugoj generaciji aktivista Potpornog društva Islahijet u Brčkom. Na poleđini fotografije zabilježen je tekst: „Prošireni odbor za proslavu 30. godišnjice potpornog društva „Islahijjet“, Brčko, 1. novembra 1936. godine“. Uspjeli smo identificirati devet od četrnaest osoba koje se nalaze na fotografiji.

Prvi red s lijeva na desno (sjede): Bakija H. Selimović (gradonačelnik Brčkog 1928.), Hafiz Mustafa H. Mehmedagić (gradonačelnik Brčkog 1935-1938.), dr Abdulah-beg Bukvica, muderris Abdulgani ef. Ibrahimbegović, Ibrahim Edhemović, hafiz Husein efendija Hasanefendić. Drugi red s lijeva na desno (stoje): Sulejman – Suljaga Novalić, drugi nepoznato, Himzaga ( Kadije) Hadžić, četvrti nepoznato, peti nepoznato, Arif Dervišević, sedmi nepoznato i osmi nepoznato.

Islahijet je potporno društvo Bošnjaka, osnovano 1907. godine u Brčkom. Predstavlja jedan od rijetkih primjera nacionalnog i kulturno-potpornog organiziranja Bošnjaka Bosne i Hercegovine u okviru institucije koja je bila lokalnog karaktera. Podsjetimo, nekoliko godina ranije (1903.) u Sarajevu je osnovano kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo „Gajret”, “ … kao društvo za potpomaganje muslimanskih učenika i studenata. Nosilac ovih ideja bila je ona bošnjačka inteligencija koja je, svojim djelovanjem u listu ”Behar”, zastupala načela neophodnosti uključivanja Bošnjaka u zapadnoevropski civilizacijski krug putem stjecanja suvremenog obrazovanja kroz moderne škole“. (opširnije Husnija Kamberović http://preporod.ba/.../06/Historija-Preporoda-1903-2003.doc). Nepunih mjesec dana nakon osnivanja Gajreta (20. februar 1903.) imenovan je Kučukalić Mehmed-aga za gajretovog povjerenika u Brčkom. Alijaga Kučukalić se 1903. godine upisao među prve dobrotvore Gajreta Bosne i Hercegovine, a njegovi sinovi kao prvi utemeljitelji Gajreta u Brčkom (Hadži Salihaga, Ibrahimaga, Fehimaga, Hafiz Abdulah i Mehmedaga).

Za sada su nepoznati razlozi koji su opredijelili ugledne bošnjačke prvake u Brčkom da 1907. godine osnuju društvo sa skoro identičnim ciljevima i programom kao što je Gajret. Riječ Islahijet (al- islah) potiče iz arapskog jezika i znači reforma, odgajanje, popravak, iskorjenjivanje nereda. Islah i salah u Kurʹanu često upućuju na opće dobro ljudi. Vjernici se pozivaju da čine dobra djela što donosi mir i pomirenje među ljudima. Stoga je riječ Islah bio naziv za brojne reformatorske pokrete ( IX i XX. stoljeće) u islamskom svijetu kojeg su utemeljili vodeći islamski mislioci i reformatori: Muhammed Abduhu, Muhammed Rašid Rida i njihov mentor Džemaludin el Afgani. Iz nekoliko tekstova dr Abdulaha Bukvice o historiji Islahijeta u Brčkom saznajemo da su razlozi koji su opredijelili tadašnje bošnjačke prvake na konkretno djelovanje “ogroman broj muslimanske djece koji klatare i besposličare brčanskim ulicama“. Jedan od prvih proglasa koji su usvojili članovi Islahijetovog odbora bio je poziv bošnjačkoj omladini da upisuju škole. Podsjetimo osnovno obrazovanje je postalo obavezno u Bosni i Hercegovini tek godinu dana kasnije, 1908. godine. Za sve koji su zakasnili za upis u škole organizirani su tečajevi opismenjavanja te osposobljavanje za savremene zanate. Prema dostupnim informacijama programima opismenjavanja i osposobljavanja za savremene zanate obuhvaćeno je preko dvije hiljade mladih, ne samo u gradu nego i okolnim selima, obzirom da je Islahijet imao organiziranu mrežu pododbora, čak izvan današnjih administrativnih granica Brčkog. U Pravilima Potpornog društva Islahijet u članu 2 navedeno je:

Svrha je društva, kulturno i privredno podizanje muslimanske mladeži sreza Brčanskog. Tu svrhu postizava društvo:

a) davanjem materijalne pripomoći valjanoj i čestitoj mladeži, koja se vaspita u svjetskim i vjerskim naukama u državi,

b) davanjem materijalne pomoći mladeži, koja se osposobljuje na raznim zanatima, u privredi u državi i na strani,

c) suzbijanjem alkoholizma, analfabetizma, prosjačenja i upućivanjem mladeži da pohađa škole, zanate i uopće radom na obrazovanju muslimanske omladine.

Podsjećamo da su članovi inicijativnog odbora za osnivanje Islahijeta bili visoki uglednici Brčkog: Mujaga Mula Mehmedović gradonačelnik Brčkog, Ibrahimaga Kučukalić trgovac i Vehbi ef. Sikirić šerijatski sudija. Za potrebe društva kupljena je prizemna zgrada 1922. godine čime je započela izgradnja Islahijetova doma. Zgrada je širokom akcijom članstva adaptirana 1925. godine. Na spratu zgrade izgrađena je velika sala sa pozorišnom binom. U novinskom izvještaju povodom 20. godišnjice Islahijeta – 2. dan kurban bajrama - zabilježeno je da je tim povodom organizirana proslava i istaknuto kako je za 20 godina rada društvo zbrinulo velik broj siročadi i izučilo zanatima lijep broj podmlatka. U okviru ove svečanosti izveden je pozorišni komad „Ismet i Almasa“ od Ademage Mešića u kojem je prvi put glumila Bošnjakinja u Brčkom.

Dom Islahijeta će postati središtem okupljanja i kreativnog izražavanja Bošnjaka Brčkog i okoline a krajem tridesetih godina bio je mjestom okupljanja mladih brčanskih antifašista. Ovi i brojni drugi razlozi opredijelili su Komisiju za nacionalne spomenike Bosne i Hercegovine da Graditeljsku cjelinu Islahijet proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (2009.g.).

Činjenica da je Islahijet bio organizacija lokalnog karaktera (Brčko i okolina) jedan je od razloga zašto nisu sačuvani arhivska građa i dokumenti koji svjedoče o 38 godina uspješnog djelovanja društva. I pored toga, na osnovu skromnih materijalnih dokaza, možemo ustvrditi da je Islahijet najznačajniji nacionalni i kulturni projekat Bošnjaka Brčkog u 20. stoljeću.

Islah(ijet) sa značenjima - reforma, popravak, iskorjenjivanje nereda – predstavlja trajni izazov za vladajući religijski, kulturni i intelektualni status quo.

Zabilježio Ćazim Suljević

U Brčkom, 21. marta 2023. godine