U subotu, 7. maja 2016. godine, u Domu Islahijeta u Brčkom, u organizaciji BZK "Preporod" Brčko distrikt BiH i "Stećak" Brčko distrikt BiH, otvorena je 22. Izložba dokumentarne fotografije, autora Ataha Mahića, pod nazivom "Pruga naše mladosti", povodom 70-te obljetnice pruge Brčko-Banovići.

 Dragi moji sugrađani,
Evo mi Brčaci ponovo se okupljamo kako bi obilježili još jedan od značajnih datuma za naš grad. Ovom prilikom to je 70 godina od početka jedne od prvih radnih akcija u tek oslobođenoj zemlji od fašističkog okupatora i jedne od najznačajnijih radnih akcija omladine u obnovi ratom opustošene zemlje. Omladinska Pruga Brčko – Banovići nije značajna samo za Jugoslaviju nego i šire jer je na izgradnji Pruge učestvovalo preko 2 hiljade omladine iz 20 zemalja svijeta.
A kako je počelo? Na početku Nove 1946. godine Josip Broz-Tito, predsjednik Jugoslavije, između ostalog obratio se i omladini sa porukom da su se 1941. godine prvi odazvali i stupili u redove NOB u odbrani zemlje od fašističkog okupatora i da očekuje od njih da budu i u prvim redovima u obnovi zemlje.
Već 10. aprila 1946. godine formiran je Odbor za izgradnju pruge Brčko-Banovići. Dva dana poslije, 12. aprila, prvi inženjeri izlaze na teren. Za 18 dana trebalo je obilježiti trasu buduće pruge na njenim glavnim dijelovima kako bi se uposlile prve radne brigade.
Odbor za izgradnju Pruge prvobitno je predvidio da na izgradnji Pruge radi 24.000 mladih koji bi bili svrstani u 3 smjene sa po 8 hiljada brigadira. Dočim, pojavio se „problem", jer se prijavilo preko 120 hiljada omladinki i omladinaca. Zbog toga Odbor odnosi novu Odluku da na Pruzi radi 62.268 mladih, računajući i preko 2 hiljade omladine iz 20 zemalja Svijeta.
Koncem aprila u Brčko su počele pristizati već formirane radne brigade iz čitave Jugoslavije. Među prvim je 24. aprila došla ORB iz Bijeljine sa 300 omladinaca.
1.maja 1946. godine Teodor –Tošo Vujasinović, tadašnji ministar prometa, udara prvi kramp kod Tvornice špirita, i od tad u punom elanu kreće izgradnja omladinske Pruge, ta koju Miroslav Krleža reče:
„To, zasigurno, nije prva pruga u svijetu, ali je prva pruga koju su djeca izgradila golim rukama!"
Kako se brojke lahko zaboravljaju i nerado pamte, ovom prilikom bih iznio neke od njih. Izgradnja Pruge trajala je 190 dana i u njenoj izgradnji učestvovalo je 62.268 mladih. U tih 190 dana postavljeno je 88,5 kilometara tračnica, plus 11,5 kilometara tračnica staničnog kolosijeka. Uz Prugu je postavljeno 2.100 telefonskih stubova sa 14 hiljada kg telefonske žice. Uz Prugu je sagrađeno 177 zgrada, 22 mosta u dužini od 500 metara, 291 nasip, probijeni tuneli „Majevica" u dužini od 394,74 metra i „Drenik" 83 metra. Sem toga izgrađeno je 13 staničnih zgrada, 13 magacina, 31 stambena zgrada sa 64 stana, 96 ekonomskih zgrada, 29 skretničarskih kućica, 34 bunara, 4 zgrade sa radionicama ložionice i 10 pomoćnih ložionica i 4 vodostanice.
Od 62.268 brigadira 9,46 posto ili njih 5.896 su bili nepismeni. Svi su naučili čitati i pisati. 22 omladinca su osposobljena za vozača buldožera. Za stručne minere osposobljeno je 440, za polagača kolosijeka 230, zidare 1.500, mehaničare i šofere 69, telefoniste 63 itd.
Radilo se uz veliki elan i pjesmu. 26. juna završena je izgradnja mosta na dionici Brčko-Banovići. Tom prilikom održan je veliki miting sa kojeg je potekla inicijativa da se most zove „Lički most". Na stanici Brčko Novo izgrađen je veliki vodotoranj koji je dobio ime „Toranj Niške brigade".
Tunel „Majevica" probijen je 16. augusta što je omogućilo da se Pruga završi 22 dana prije obećanog roka. A već 10.oktobra u 11 sati ORB Julijske Krajine postavlja tračnice kroz tunel kojom odmah prolazi i prvi vlak.
27.i 28. septembra drug Tito posjećuje brigadore na trasi i sa njima provodi dva dana i zajedno rade na trasi.
Radno vrijeme je prema propisu trajalo 6 sati. Ali niko nije mogao spriječiti brigadire da na trasi ostaju po 8 ili 10 sati. Nije stoga ni čudo da je Udarničku značku sa Pruge dobilo 2.768 brigadira a njih 4.295 je pohvaljeno.
7. novembra 1946. godine završena je izgradnja Pruge Brčko-Banovići. Prugom je krenuo prvi vlak natovaren ugljem iz Banovića. Cijelom trasom građani Banovića, Brčkog, Srebrenika...su pozdravljali prvu kompoziciju. Isto tako svečani doček je priređen i u Vinkovcima, Šidu, Rumi, Zemunu a u beogradsku stanicu vlak, kojeg je vozio brčanski mašinovođa Murat Čerimagić, ušao je u 17 sati. Na prvom vagonu je pisalo:
„Iskopali smo i ugradili 1.361.650 kubika zemlje i kamena".
Eto, dragi moji Brčaci! To je „Pruga naše mladosti". Prva radna akcija, prve poratne godine. Danas, ovdje u Domu „Islahijeta", podsjećamo se na jednu mladost, njene mišiće, pred kojima su uzmicala i kamenita majevička brda. Podsjećamo se na lijepe i teške dane i trenutke provedene na izgradnji Pruge u vremenu od 1. maja do 7. novembra 1946.godine. Podsjećamo se na vrijeme kada nismo imali ništa-a imali smo opet sve. Ti veličanstveni trenuci su ovjekovječeni na ovim izloženim fotografijama.
I na kraju, zahvaljujem se BZK „Preporod", posebno gospodinu i mom dobrom prijatelju, Ćazimu Suljeviću i Odboru za obilježavanje značajnih datuma i promociju kulturno-historijskog nasljeđa Brčkog i BiH „Stećak" i njegovom predsjedniku profesoru Ernadu Osmiću, kao organizatorima izložbe.
Zbog finansijskih poteškoća dovedeno je u pitanje postavljanje ove izložbe i time obilježavanje jednog od značajnih historijskih datuma našeg grada. DF Brčko distrikta BiH odmah se je ponudila da bude generalni pokrovitelj izložbe. Članovi DF između sebe su sakupili novac te time omogućili realiziranje izložbe. Mladi ove Stranke su pomogli u plakatiranju i podijeli pozivnica kao i postavljanje fotografija koje će na kraju izložbe i skinuti. Ovom prilikom zahvaljujem se Adnanu Drapiću i omladincima Kenanu Ibrišimoviću i Arminu Alijevu.
U realiziranju izložbe puno su mi pomogli Arhiv TK, moji prijatelji Dragan Dević, Sead Omerović-Pop i Fadil Jašarević koji su se angažirali na prikupljanju fotografija sa radnih akcija.
Zahvaljujem se i mojim sponzorima i prijateljima dr. Izetu Banda, v.d. dekana Evropskog univerziteta „Kallos" u Tuzli i Belmiru Murseloviću, vlasniku štamparije „BAMM".
Kao i do sada promotor ove izložbe je moj dobri stari prijatelj magistar Muhamed Mujkić. Svima jedno veliko hvala. Hvala i Esadu Hadžimuhamedoviću pod čijim je nadzorom i ličnim učešćem postavljena izložba.
I na kraju jedan značajan podatak. Motiv sa plakata ove izlobe sam koristio i za obilježavanje 30-te godišnjice Pruge 1976.godine. Na plakatu je i naša sugrađanka Milena Nemec, koja je u vrijeme nastajanja fotografije imala 16 godina a već sljedeće 1947. učestvovala je na izgradnji pruge Šmac-Sarajevo. Razlika je u tome što je plakat 1976.godine bio jedinstven za cijelu Jugoslaviju a ovaj sada samo u našem gradu.
Hvala vam što prisustvujete ovom svečanom otvaranju izložbe, hvala vam što ste imali strpljenja da me saslušate i veliko hvala i mojoj supruzi Etelki koja me je, zbog ovog mog hobija, imala strpljenja da trpi evo već 57 godina. Svima vama, i vašoj obitelji, želim svako dobro.
Atah Mahić