U srijedu, 28.01.2015.g., u Domu Islahijeta je održano "Veče islamske umjetnosti".

Predstavljene su dvije knjige/monografije "Umjetnost islamskog knjigovestva" i "EBRU - umjetnost slikanja na vodi", autora Ćazima Hadžimejlića, te je otvorena izložba reprodukcija minijature Nasuha Matrakčija Bošnjaka. U programu su učestvovali
akademik Rešid Hafizović, dr. Fazileta Hafizović, prof.dr. Ćazim Hadžimejlić i Mersed Šahinović. Moderator večeri je bila Sanita Jerković Ibrahimović. Snimak možete pogledati na našem yt kanalu https://www.youtube.com/watch?v=QADY9FIGE0U

UMJETNOST ISLAMSKOG KNJIGOVESTVA
ĆAZIM HADŽIMEJLIĆ
O KNJIZI
Ova studija ima cilj pružiti opći pregled historije umjetnosti knjige sa akcentom na islamsku knjigu (ili knjigovestvo) i turske (ili islamsko-turske) knjige, što bi trebalo da pripomogne u zaštiti i očuvanju preživjelih rukopisnih djela Bosne i Hercegovine, ali i same zanatsko-umjetničke vještine kroz osvrt na rijetke knjige iz bogatog fundusa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu i njihov značaj u kontekstu umjetnosti knjige. Potrebe za restauratoskim zahvatima u Bosni i Hercegovini općenito su velike, pa tako i za rukopisna djela.
Prvo poglavlje bavi se sljedećim temama: općim uvodom u historijat nastanka knjige kao forme pisanoga teksta od prvih poznatih podataka pa sve do 20. stoljeća; kratkim pregledom historije klasičnoga tursko-islamskoga knjigovestva; zatim stilovima i motivima koji se pojavljuju kao najtipičniji za knjigovestvo.
Drugo poglavlje obrađuje različite koncepte, kompozicije i umjetničke koncepcije, te tipove i vrste poveza (uveza) u različitim stoljećima, kao i opis materijala i alata (instrumenata) koji se koriste u umjetnosti knjige. Ovo poglavlje sadrži također i ilustracije koje konkretno pokazuju svaku od predmetnih oblasti ovog poglavlja.
Treće poglavlje bavi se ekonomskim, socijalnim i kulturnim aktivnostima u vrijeme kada je Gazi Husrev-beg bio sandžak-beg (sancak beyi) Bosne. Uprkos brojnih pokušaja dosezanja makar i djelića slave, kao što je bio raskoš i bogatstvo Gazi Husrev-begovog kompleksa, vjerovatno najvećeg bosanskog vakifa u historiji ove zemlje, počasno mjesto koje uživa zaostavština Gazi Husrev-begova među kulturnim spomenicima osmanskoga perioda nikada nije došla u pitanje. U ovom poglavlju istražili smo namjene, funkcije, podjele i upravljanje ovim kompleksom, koji su sa malim izuzecima, ostali nepromijenjeni od vremena utemeljenja do danas.
Ćetvrto poglavlje punu pažnju posvećuje osnovnom i glavnom predmetu ove studije, tj. trideset dvama rijetkm rukopisnim djelima koja se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Kao rezultat detaljnog istraživanja načela tursko-islamske umjetnosti knjige, načinili smo katalog koji sadrži fotografije i ilustracije. Ovaj katalog sadrži bibliografske podatke i objašnjenja za svako djelo, stil i vrijeme uvezivanja, stilove iluminacije, upotrebljene materijale i izvore iz kojih potiču djela.
Nakon Zaključka i Literature, ova studija sadrži i Rječnik koncepta pojmova koji se odnose na umjetnost islamskoga knjigovestva.
EBRU
Ebru-umjetnost je tehnika slikanja po površini vode, odnosno kako se još nazivaju kreacije oslikane na papiru, obojeni papir ili dekorirani papir. Slikanje na vodi je, možda, najprikladniji naziv, jer najbolje korespondira oslikanim motivima na papiru koji imaju nešto od toga likvidnoga karaktera. To je umjetnička tehnika koja svaki rad čini posebnim i unikatnim. Svaki rad je kompleksan dizajn za sebe, te nije moguće u potpunosti načiniti dvije identične ebru-kreacije.
Opisati umjetničke mogućnosti ove tehnike, gotovo je nemoguće; to bi bilo kao pokušaj definiranja beskonačnog. Oblici, šare dobijene ovom tehnikom donekle nas podsjećaju na mikroskopske slike ćelija, na galaktičke prizore, oblike koji čovjeku svakodenvno golim okom nisu dostupni, reklo bi se „misteriozne slike mikro ili makrokosmosa".
Horizont i nebo se ujedinjuju sa bojama koje padaju na vodu. Tako ebru postaje nepoznata forma koja ne smije biti dotaknuta.

Iz recenzije
Akademik Dževad Hozo, profesor emeritus

Ukrašavanje orijentalnih nositelja, u Turskoj zvano – EBRU tehnika koristilo se za margine, ponekad i ispod teksta, često i za pred listove, kao i za korice.
Kako je islamski umjetnik prvenstveno vjernik, i umjetnost je posvećena pokornom služenju...
...njegov ga odnos prema božanskome sprečava da zgriješi zbog oholosti
...zato izbjegava savršeno prikazivanje prirode...
Tu je samo njezino fragmentarno tumačenje – arabeskni motivi!
Kreativni čin je prisutan u ...
...beskonačnoj igri interakcije, između riječi i „dekoracije", geometrijske logike i „prirodne" logike...

O AUTORU

Ćazim Hadžimejlić rođen je 1964. godine u Zenici, Bosna i Hercegovina. Naobrazbu je sticao u Istanbulu na „Mimar Sinan" univerzitetu Fakultetu primjenjenih umjetnosti na kojem je diplomirao 1991. godine. Magistarski rad iz oblasti historija umjetnosti – kaligrafija odbranio je na „Marmara univerzitetu" u Istanbulu, 1994. godine. Doktorirao je na univerzitetu „Mimar Sinan", 1997. godine, na Odsjeku historija umjetnosti dr. Hadžimejlić je na univerzitetu „Mimar Sinan" proveo ukupno deset godina kao predavač na predmetima Umjetnost knjige –konzervacija i restauracija.
Osim akademskog obrazovanja dr. Hadžimejlić naporedo radi i na vlastitoj izobrazbi u svim disciplinama umjetnosti kaligrafije. Tako, kaligrafsku diplomu iz sulusa (thulutha) i nesih (naskh) pisama dobio je od majstora kaligrafije Hasan Čelebije, a diplomu za nesta'lik pismo dobija od najpriznatijeg majstora ovog pisma prof. dr. Ali Alparslana. Umjetnost knjige, knjigovezačke stilove i restauraciju starih i rijetkih knjiga učio je od priznatog majstora ovih umjeća u svijetu prof. Islam Secena, a patologiju u restauraciju knjiga i rukopisa od prof. Saadet Gazi.
Godine 2002. vratio se u Sarajevo, gdje trenutno predaje grupu predmeta iz oblasti kaligrafije, konzervacije i restauracije, na Akademiji likovnih umjetnosti, te na odsjeku Historija umjetnosti Filozofskog fakulteta, predaje predmete Islamska umjetnost i Arhitektura 16. st., a na Odsjeku arheologije predmet Islamska arheologija.
Godine 1999. u Živčićima-Vukeljićima, dr. Hadžimejlić je osnovao porodični muzej, koji predstavljaju svojevrstan pregled bosansko-hercegovačkog historijskog kulturnog i umjetničkog naslijeđa.
Izradio je kaligrafske radove i dekoraciju za džamije u Sarajevu, Žepću, Ključu – Biljanima, Maglaju, Jajcu, Livnu, Duvnu, Tesliću, Banovićima, Kozluku, Hrasnici i Konjicu, zatim u Turskoj – bošnjačko selo Altnova Kara Mursel – iluminaciju i kaligrafiju, kao i kaligrafski natpis za nišan Alije Izetbegovića.
Iz područja konzervacije i restauracije prof.Hadžimejlić je radio na rijetkim i unikatnim djelima za muzeje u Istanbulu kao što su: Turk – Islam Eserleri Muzesi, Topkapi muzej, Sabanci muzej; Royal Academy u Londonu; zatim u Bosni i Hercegovini za Gazi Husrev-begovu biblioteku, Bošnjački institut, Historijski muzej, Zavičajni muzej u Travniku, Muzej u Vukeljićima i druge zbirke i privatne kolekcije kako u zemlji tako i u inostranstvu.
Profesor Hadžimejlić do sad ostvario je preko 41. samostalnu i 68 kolektivnih izložbi, dobitnik je preko 20 stručnih priznanja i zahvalnica. Sudjelovao je na brojnim konferencijama, simpozijumima, od kojih je i sam organizovao 2005. godine simpozij Fatih i Bosna.
Objavio je brojne stručne i naučne radove; osnivač je i urednik četverogodišnjaka Kelamul' 'Šifa, časopisa za historijsko naslijeđe, kulturu i tesavvuf; autor je nekoliko knjiga: Basri Baba Nefesleri – Hasan Basri Tapdik Baba, (Yedi Iklim, Istanbul, 2001.), enciklopedijsko izdanje knjige Umjetnost islamske kaligrafije (Sarajevo, 2009.), koja je dobila 5 različitih nagrada za očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa.

IZLOŽBA REPRODUKCIJA MINIJATURE NASUHA MATRAKČIJA (1480.-1564.)

Povodom 450 godina od smrti Nasuha Matkakčija Bošnjaka u okviru programa "Veče islamske umjetnosti" u Domu Islahijeta je otvorena izložba reprokukcije minijatura Nasuha Matrakčija Bošnjaka. Izložbu čine 31 minijatura ( 18 minijatura sa "istočnih putovanja" uglavnom iz djela Menāzil-i Sefer-i ‛Irāḳeyn / Konačišta pri putovanju kroz Irak i južni dio Irana,3 minijature sa putovanja Sulejmena I na hadž i 10 minijatura sa "zapadnih putovanja" (Srbija, Hrvatska i Mađarska) i putovanja sredozemljem sa Piri Reisom iz djela Süleyman-name / Knjiga o Sulejmanu Zakonodavcu.
Za postavku izložbe u Brčkom dugujemo zahvaliti Preporodu Visoko i profesoru Ćazimu Hadžimjeliću.

Za više informacija i potpunije upoznavanje sa likom i djelom Nasuha Matrakčija Bošnjaka predlažemo čitanje časopisa Behar, koji je u ovom broju tematski posvećen Matrakčiju.
http://behar.hr/arhiv/Behar-121.pdf.

UNESCO je 2014.g. proglasio godinom Nasuha Matrakčija. Svrstan je među 500 najpoznatijih Bošnjaka u historiji i smatra se najutjecajnijim Bošnjakom Osmanskog perioda. Bio je veliki naučnik, matematičar, vojni strateg, kartograf i minijaturista. Rođen je 1480.g. u Visokom, a umro 1564.g., prije 450 godina, u Istanbulu, gdje je i ukopan.
Nasuh Matrakči je bio talentovani Janičar iz Bosne koji je prošao kroz oba sistema pješadijske i „devširme" obuke, bio je talentovani mačevalac i precizni strijelac i veoma poznat po svome intelektu. Govorio je 5 jezika i regrutovan je u Osmansku mornaricu.

Poslije dugog perioda studiranja matematike i geometrije napisao je svoja dva poznata djela "Cemâlü'l-Küttâb" i "Kemalü'l- Hisâb" koja je poklonio sultanu Selimu I. Također je napisao dva djela nazvana "Mecmaü't-Tevârih" i "Süleymannâme" koja govore o historiji Osmanskog carstva u periodu 1520-1543. Napisao je i historijski komad koji se tiče kampanje na Iran koju je vodio Sulejman I, a knjiga se zove "Fetihname-i Karabuğdan".

Njegovi posljednji rad „Umdet-ul Hisab" otkriva nepoznate činjenice da je Matrakčija otkrio genijalne metode množenja u matematici. Jedan od značajnih rezultata predstavljenih u ovoj knjizi je metoda rešetke koja se koristila u Enderun školi, skoro 50 godina prije nego je Džon Naper predstavio tu metodu zapadnom svijetu i to kao drugi put poslije Al Kvarzimija i Fibonačija. Osim njegovih radova iz historije i matematike, on je poznat i kao minijaturist. Kreator je prirodnjačkog stila koji se fokusira na panoramske poglede na pejzaž i gradove crtane s velikim detaljima. Njegov najpoznatiji rad na ovu temu je šema grada Istanbula, koja daje do u detalje raspored ulica u Istanbulu. U Osmanskoj minijaturnoj umjetnosti ovo je poznato kao „Matrakčijin stil". Najvažnija od njegove četiri knjige minijatura je ona koja se tiče Sulejmana I i njegovog pohoda na Irak i Iran u periodu 1534-1535. godine. Osim ilustracije marša Osmanske armije od Istanbula do Bagdada, i onda do Tabriza i njihovog povratka do Haleba i Eskišehira, on također uključuje i sve ostale gradove gdje je armija stizala. Samo bibilioteka Univerziteta u Istanbulu ima kopiju ovog djela.

Nasuh je također bio vojnik i glavni mačevalac. Radio je kao učitelj u Enderun školi. On i njegovi studenti su demonstrirali svoje vještine u predstavi koja je bila dio proslave sunećenja sinova sultana Sulejmana I. Zbog svog uspjeha u toj predstavi počastvovan je titulama Ustad (Glavni) i Reis (Vođa) od strane Sultana. Također je napisao knjige o različitim tehnikama rukovanja oružjem i tehnikama u konjici i pješadijskim borbama. Knjiga na ovu temu naziva se "Tuhfet-ül Guzât".

Preuzeto sa http://visoko.co.ba/